22.listopad.2009 u 20 sati
Višnja Mažuran
Najuglednija hrvatska čembalistica koja je ostvarila zavidnu karijeru na domaćem i međunarodnom planu. Diplomirala je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji (razred Ive Mačeka), a usavršavala se u Njemačkoj i Austriji (klavir i čembalo, R. Schmid, J. Sonnleitner, A. Curtis).
Zagrebačkim solistima pristupila je 1971. kao solistica i continuo čembalistica te s njima proputovala svih pet kontinenata nastupivši na više od 2000 koncerata. Partneri u trostrukim Bachovim koncertima bili su joj među
ostalima Henryk Szeryng, Felix Ayo, Pavel Vernikov, James Galway, Irena Grafenauer, a od prestižnih svjetskih dvorana u kojima je nastupala treba izdvojiti: Salle Pleyel u Parizu, Kennedy Centar u Washingtonu, Mozarteum u Salzburgu, Teatro Real u Madridu.
Uz umjetničko djelovanje sa Zagrebačkim solistima razvila je bogatu solističku karijeru priređujući mnogobrojne stilske recitale poput francuske glazbe, Scarlattijevih sonata te Bachovih djela kojima se iznimnom upornošću posvećuje već nekoliko desetljeća. Odsvirala je i snimila tri najzahtjevnija njegova djela: Goldberg varijacije, Umjetnost fuge i Das wohltemperierte Clavier I i II.
Uz mnoge domaće i strane orkestre i znane dirigente (Milan Horvat, Kazushi Ono, Pavle Dešpalj, Antoni Witt) odsvirala je više od 20 različitih čembalo koncerata uključujući i sve velike koncerte 20. stoljeća (Martinù, Papandopulo, Martin, De Falla).
1995. utemeljila je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu katedru za čembalo i odgojila cijeli niz mladih, već zapaženih čembalista.
Umjetnička je voditeljica i suosnivačica komornog ansambla za baroknu glazbu Musica viva koji djeluje od 1988.
Stalna je gošća eminentnog festivala Varaždinske barokne večeri u svom rodnom gradu Varaždinu. Za svoje umjetničke domete Višnja Mažuran je višestruko nagrađivana (Milka Trnina, Ivan Lukačić, Vladimir Nazor, Orlando, Kantor, Nagrada Grada Zagreba), a 2007. primila je državno odlikovanje za doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Višnja Mažuran muzicira na vlastitom instrumentu koji je kopija flamanskog čembala iz 17. stoljeća graditelja Andreasa Ruckersa
